Piše: Prof. dr. Izudin Kešetović
U Bosni i Hercegovini kao i svim tržišnim privredama zapošljavanje je posljedica stanja kao što je inflacija , kamatna stopa na tržištu roba i kapitala. U teoreskom i praktičnom smislu problem inflacije, kamatnih stopa i zaposlenosti se posmatra kako jedinstven proces.
Rigidna / Kruta/ monetarna politika sa odsustvom mjera ponude jeftinog novca i fiskalna politika sa velikim teretom redistribucije postojećih dohodaka stvara ravnotežu na niskom nivou dohotka i samim time poslovne aktivnosti.
Znači, mora se promjeniti koncept ekonomske politike. Ubrizgavanjem novca u ključne sektore kroz finansijsku konsolidaciju rudnika i njihovu modernizaciju uz investicionu aktivnost na energetskim kapacitetima kroz sve oblike privatnog i državnog kapitala moguće je pokrenuti investicioni ciklus . Uspostavljanjem institucionalnog kapaciteta države u oblasti poljeprivrede moguće je snažno potaknuti sektor poljoprivrede i prehrambene industije.
To je nešto slično što smo imali u ekonomskoj politici nakon II svjetskog rata , sve do 1965, kada je sinonim razvoja bila „ elektrifikacija i industrijalizacija”. Taj sinonim treba pretvoriti u politiku „ energetski kapaciteti i poljoprivreda”. Vlastita energija i vlastita hrana je jedini zalog da možemo imati bilo kakvu samostalnost u vođenju ekonomske politike. Normalno, treba promovirati sistem zaposljavanja kroz privatnu incijativu i pomoći postojećim subjektima privređivanja da se održe na tržištu. Jedan od modela je da država uđe u vlasnički odnos sa privatnim firmama, te da ih podrži kako bi uspostavili kvalitetni menađžment i podigli nivo poslovne aktivnosti. Nakon široke konsolidacije privrednih subjekat država svoje udjele bi prodala kroz ponudu postojećem partneru ili novom vlasniku. na taj način bi se podigao nivo poslovne aktivnosti i generirao dio vlastitih prihoda države kroz poslovnu aktivnost. Sa fiskalnog stanovišta bi se neuteralizirao efekat rashoda i podigao fiskalni kapacite kroz poslovnu aktivnost a ne transformacijom dohodaka koji dolaze kroz sistem doznaka tzv. jednostranih transfera u platnom bilansu.
